Turizam u Pazinu

Pazin ima dugu i bogatu tradiciju. Smješten je u sredini istarskog poluotoka i samo tridesetak kilometara udaljen turističkih centara poznatih svima. Tu se odvija život jednakim intenzitetom i ljeti i zimi.

Pazinski kaštel je najbolje očuvana utvrda iz srednjeg vijeka u Istri. U pisanim se dokumentima prvi puta se spominje od 983.  Danas  u Kaštelu nalaze se izložbe Etnografskog muzeja Istre i Muzeja grada Pazina. Ispod zidina kaštela, u dubini Pazinske jame, Pazinčica završava sa svojim nadzemnim tokovima, nastavljajući put prema jugu. Čudnovata je Pazinska jama od davnina plijenila pozornost mnogih koji su imali prilike vidjeti to jedinstveno djelo prirodnih sila, pa je, kao i Kaštel, nalazimo u radovima brojnih putopisaca.

Gradska naselja

U grad Pazin ubraja se18 naselja a to je:  Lindarski Katun, Beram,  Butoniga, Brajkovići,  Heki, Vela Traba, Ježenj, Kašćerga,  Lindar, Pazin, Kršikla, Stari Pazin, Trviž,  Grdoselo,Zarečje, Zamask, Zamaski Dol, Zabrežani  i Bertoši.  Pazin po svom položaju se nalazi u središtu Istre cestama je povezan sa  gradovima u Istri, a kroz njega prolazi poznati Istarski ipsilon povezujući ga tunelom Učka  sa Rijekom i ostalim dijelovima Hrvatske. Osim cestovne povezanosti, kroz Pazin prolazi i željeznička pruga koja ga direktno povezuje s Pulom, dok ga s ostatkom Hrvatske povezuje samo preko Slovenskih željeznica.

Zemljopisna obilježja

Pazin je smješten u središtu Istre, na zaravni okruženom okolnim brddima izgrađujući kotlinu. Stari djelovi grada su smješteni na strmim liticama pod kojima se nalazi ponor rječice Pazinčice formirajući geološki fenomen poznatiji kao Pazinska jama. Iz starog dijela grad se proširio na zapad, odnosno u zaleđe Pazinske jame. Rječica Pazinčica u svom toku stvara i poznati vodopad Zarečki krov čije jezerce u ljetnim mjesecima privlači mlade Pazinjane koji tu pronalaze mjesto za osvježenje. Zbog zemljopisnog položaja Pazin karakterizira kontinentalna klima s vrućim ljetima. Zahvaljujući svom položaju u središnjoj Istri, u Pazinu su zime hladne s povremenom maglom, a zahvaljujući kotlini u kojoj se smjestio ima velike vrućine ljeti.

Novija povijest Pazina

Krajem 19. stoljeća podiže se važnost grada Pazina, zbog čega hrvatski, talijanaški i talijanski pokret  prebacuju u taj gradić. Tome pridonosi činjenica da koju su sve strane shvatile, da tko pobijedi na središnjem dijelu Istre, koji je bio uglavnom naseljen Hrvatima, vrlo će vjerojatno pobijediti u cijeloj pokrajini. Stoga su usredotočili svoje političke i gospodarske resurse prema Pazinu, pa su i same vlasti 1880-ih onamo namjeravale preseliti sjedište Istarskoga sabora iz Poreča. Okolnosti su bile takve da je markgrofovija Istra bila izrazito nepismena, izuzevši Krk i Kastavštinu, sve kao posljedica dotadašnje talijanaško-talijanske politike.

Grad Pazin 983. kao tzv. Pazinska utvrda, u 12. stoljeću Pazin je središte Pazinske knežije, nad kojom su 1374. preuzeli vlast Habsburgovci. 1822. Austrija je Pazin učinila upravnim središtem Istarskog okruga. Pazinski je kraj u 19. st. bio većinski hrvatski, no vlast su držali Talijani i talijanaši. Hrvati su bili mahom težaci i koloni, a Talijani i talijanaši su bili među trgovcima, veleposjednicima i razni pripadnici slobodnih profesija.